Kamen iz Belca

Prilikom restauratorskih radova u crkvi sv. Marije Snježne 1997. godine otkriven je ispod poda u središtu lađe fragment kamenog reljefa s djelomično očuvanim prikazom dvaju svetaca. To je otkriće bilo veliko iznenađenje jer na području kontinentalne Hrvatske ima vrlo malo sačuvanih figuralnih prikaza iz srednjeg vijeka. Dimenzije reljefa su 48 x 26 x 18 cm, visina reljefa u kojem su sveci klesani iznosi 4 cm te je prema načinu klesanja i stilskim karakteristikama po svemu sudeći romanički rad. Pod blago savinutim lukom ukrašenog dentima prikaz je figure sveca s aureolom do kojeg se uočavaju dijelovi kompozicije drugog sveca u vidu ramena i aureole.

Opis reljefa daje prof. dr. sc. V. Peter Goss: „Lik koji je očuvan od pojasa na gore, prikazan je u frontalnom stavu. Kruškolika, lijepo zaobljena glava okružena je precizno zacrtanom aureolom, te polumjesecom kose s jasno odvojenim, dekorativno nanizanim pramenovima. Velike, plastično modelirane oči nalaze se unutar koncentričnih bora, uši su zaobljene i priljubljene uz obraz. Dug i tanak (i dosta oštećen) nos veže se na čeone lukove nad očima, a ispod njega su horizontalnom crtom naznačena usta lagano ispupčenih usnica.

Svetac u lijevoj ruci drži svitak ili draperiju (po nekim tumačenjima i rog obilja), dok je desnica pružena prema susjednom svecu. Draperija je klesana izrazito geometrijski. Pitanje na koje je teško dati odgovor je tema prikaza: pretpostavlja se da je riječ o "Traditio legis" mada bi za preciznije određivanje bilo nužno imati komparativni materijal te još koji pronađen fragment. Zaobljenost luka mogla bi upućivati na mogućnost porijekla fragmenta s nekadašnje lunete, no tada bi takva luneta imala dimenzije kao ona na zagrebačkoj katedrali, a takav reprezentativni objekt ne postoji u belečkoj okolici.

Ovaj fragment na području kontinentalne Hrvatske nema analogija, a komparativni materijal iz Mađarske i Vojvodine ukazuje na kasno 12. ili početak 13. st. Prof. dr. sc. V. Peter Goss zaključuje kako je kamen vjerojatno sekundarno korišten prilikom izgradnje nekog zida (Belecgrad) te je potom tercijarno korišten prilikom gradnje župne crkve u Belcu.

Kamen iz Belca čuva se u depou Hrvatskog restauratorskog zavoda u Zagrebu.