Zašto posjetiti grad Zlatar?

TZ_Zlatar_Finalne-16_780_520

Predivna priroda.

Zlatar

TZ_Zlatar_Nocne-Belecgrad-1-780_520

Zanimljiva povijest.

Zlatar

TZ_Zlatar_Finalne_Puljek-12_780_520

Aktivna rekreacija.

Zlatar

Lokacije koje morate posjetiti

Kada je točno Oštrc sagrađen, nije poznato. No, s obzirom na njegov smještaj, sigurno je nastao nakon provale Mongola jer se romanički burgovi (iz razdoblja prije mongolske provale) nalaze na nižim nadmorskim visinama dok su gotički (građeni nakon Mongola) iz straha smješteni, kako bi rekli, što više to bolje.

U svom djelu “Castle and society in medieval Hungary (1000.-1437.)” E. Fügedi iznosi mišljenje da je Oštrc, zajedno s Kostelom, sagradio župan Farkaš koji 1247. od kralja dobiva dozvolu da podigne burg koji je već počeo graditi na svom posjedu. Nije sigurno da li se ta dozvola odnosi na Kostel ili možda na Oštrc. U povijesnim ispravama Oštrc se spominje kao Oztruz, Oztruch, Ostercz, Oztrocha.

Emilij Laszowski je prvi obrađivao prošlost ove utvrde. Iako za to nije imao povijesnih izvora koji bi upućivali na njegove prve vlasnike ili graditelje, ipak je zaključio da je izgrađena krajem 13. st.

Pretpostavio je da je to bilo u vrijeme bana Henrika Gisingovca, iako je ostavio mogućnost da ju je gradio i češki kralj Otokar II., nakon što mu je 1270. Henrik predao Hrvatsko zagorje. Namjera mu je bila, pretpostavio je Laszowski, utvrđivanje novostečene granice i obrambeno ojačanje osvojenog prostora. Ipak ta pretpostavka i nije odveć vjerojatna jer vlast osvajača nije bila dugotrajna i Otokar II. je 1272. zaključio mir s kraljem Stjepanom.

Najljepša barokna crkva sjeverozapadne Hrvatske.

Prema rukopisu anonimnog pisca pod naslovom Novae Ecclesiae Beatissimae Virginis Mariae sub titulo ad Nives fundatae... iz 1758. na mjestu današnje crkve bila je podignuta kapela oko 1675., na mjestu zvanom Kostanjevec ili Kostanjek. Prema tom rukopisu Djevica Marija se ukazala župniku Đuri Dudiću na mjestu zvanom Kostanjevec, a prema jednom fragmentu stare župne spomenice, Djevica Marija ukazala se župniku Ivanu Gundaku (1652. – 1666.), Tomi Novaku i Martinu Pogudu koji su se kasno vraćali iz Selnice. Tada im se ukazao anđeo koji ih je vodio u tadašnju župnu crkvu sv. Jurja u Belcu.

Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zlataru spominje se u dva najstarija popisa župa Zagrebačke nadbiskupije (iz 1334. i 1501. godine) kao župa s crkvom sv. Martina pod Oštrcem.

Kada je 1699. godine oštrčki župnik Nikola Šišnački preselio sjedište župe iz Martinšćine u Zlatar, stara crkva Majke Božje u Zlataru postala je premalenom pa je dograđivana za župnikovanja Jurja Bišćana i Matije Antuna Lončarića od 1751. do 1762. godine. Župnu crkvu je 22. kolovoza 1762. posvetio arhiđakon zagorski, biskup Stjepan Pucz.

Prvo spominjanje crkve u Belcu po Klaiću je već 1242. u ispravi bana Dimitrija, gdje bi se "hominess cruciferorum de sancto Georgio" odnosilo na ovu kapelu.

U popisu župa iz 1334. godine ova kapela spominje se kao župna crkva (ecclesia sancti Georgi de Belch). V. Noršić zaključuje kako je belečka župa među najstarijima u Hrvatskom zagorju, a u ovom području crkva sv. Jurja najstarija gotička građevina, s tragovima romaničkog stila na tornju. G. Szabo napominje kako ova kapela spada među najzagonetnije građevine u cijelom Hrvatskom zagorju, dok je D. Miletić navodi kao nezaobilazni primjer razvoja srednjovjekovne sakralne arhitekture na području kontinentalne Hrvatske.

Spada među najstarije crkve zagrebačke nadbiskupije, ali točan datum izgradnje nije poznat. Spominje se u statutu Ivana arhiđakona Goričkoga iz 1334. godine: Item ecclesia sancti Martini de sub Ozturch.

Nekada je to bila zlatarska župna crkva. Tako je župnik župe Zlatara stanovao 1699. godine u župnom dvoru koji je postojao na zemljištu koje se nalazi istočno od današnjega groblja. U ono vrijeme u Zlataru je postojala samo kapela gdje su svećenici iz Martinšćine ponekad služili svetu misu. Ta kapela stajala je na mjestu sadašnje župne crkve na trgu u Zlataru. No, 1699. godine preneseno je sjedište župe oštrčke u Zlatar. Župna crkva sv. Martina postala je kapelom, a ona u Zlataru postala je župnom crkvom.

Ivančica je najviša planina Hrvatskog zagorja, duga je 30 km i široka oko 9 km. Pruža se u smjeru istok-zapad i pravi je tip ulančane planine s najvišim vrhom na 1060 metara.

Unatoč pitomom izgledu, u planini ima velikih strmina, pa i golih stijena. Alpske značajke imaju stijene ispod Beliga i strma hridina s ruševinama Belecgrada na vrhu. Vrh Ivančice nalazi se na 1060 metara nadmorske visine. Uz Planinarski dom "Pasarićeva kuća", na vrhu Ivančice nalaze se i dva vidikovca. Na najvišoj koti sagrađen je vidikovac „Piramida“, visoka 10 metara. Vidikovac je bez premca po vidiku zbog središnjeg položaja u Zagorju.

Doživi Zlatar i okolicu.

Kao najstariji do sada poznati podatak s imenom mjesta spominje se posjed Zlatharia u okviru obitelji Bedeković s kraja 13. stoljeća. Zlatharia je latinski oblik hrvatske riječi Zlatar. No, izvorni oblik imena današnjeg Zlatara, onako kako su ga izgovarali ljudi koji su tada tu živjeli bio je Zlatarjeve ili Zlatarjevo.




Pogledaj video

Slike zlatarskog kraja